U osvrtu „Neka iskustva u dosadašnjoj izgradnji malih hidroelektrana" navedeni su razlozi zbog kojih u ovom trenutku kod nas jedino ima smisla revitalizirati stare mlinove u male hidroelektrane kod nas. Drugim rječima, zbog financijske situacije kod nas kao i potpunog izostanka investitora izvana, kao i zbog kompliciranih administrativnih procedura, jedino što u ovom trenutku ima smisla su investicije u navedene male hidroelektrane.

Osim starih mlinova i mlinica, postoje na našim rijekama i vrlo isplative pozicije za koje se isplati preći tegoban put administrativnih procedura, kao ,u pravilu, i nekooperativnost lokalne samouprave.

U slijedećem će se ilustrirati pristup takvim objektima i procijeniti eventualna korist koja se može od njih očekivati. To su slijedeće vrste objekata:

1. Stari mlinovi ili mlinice

a. Relativno dobro očuvani objekti s vodnim turbinama

Na našim rijekama ima još dobro očuvanih mlinova koji imaju pogon preko hidroturbine, a neki su još nedavno bili u pogonu.

2

 

Ova slika pokazuje takav mlin na rijeci Pakri, koji je još do nedavno bio u pogonu. Postoji očuvana vodna turbina i pogonska remenica, tako da ne bi bilo problema povezati ju s generatorom i početi proizvodnju električne energije. Na ovoj bi se poziciji, bez većih građevinskih zahata, mogla očekivati snaga od oko 16 kW i prosječna proizvodnja električne energije od oko 65.000 kWh. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se
očekivati bruto prihod od oko 78.000 kn u jednoj godini.

Još zapušteniji objekt je bio na rijeci Bijeloj. Početno stanje objekta ilustriraju slijedeće slike:

 3                  4

 

Lijevo je strojarnica (u kojoj je još postojala remenica na vratilu postojeće turbine), a desna slika prikazuje postojeću dvostrujnu turbinu tipa Francis, s vidljivim regulacijskim lopaticama i mehanizmom pomoću kojeg su se lopatice zakretale. Privatni investitor je kupio mlin, ishodio potrebne dozvole (građevinsku nije trebao jer je mlin bio još u funkciji) i izvršio revitalizaciju mlina pretvorivši ga u malu hidroelektranu s dvije stare turbine. Prema idejnoj dokumentaciji, na ovom se mjestu u punom pogonu može očekivati 101 kW i prosječna godišnja proizvodnja od 544.000 kWh. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 635.000 kn u jednoj godini.

Na riječici Radonja nalazi se postrojenje starog mlina i pilane, a turbinska komora s turbinom i prenosnim mehanizmom je prikazana slijedećom slikom:

5

 Mehanizam pilane je još uvjek u funkciji. Na ovoj bi se poziciji (uz postavljanje generatora) mogla očekivati snaga od oko 12 kW i prosječna proizvodnja električne energije od oko 48.000 kWh. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od oko 57.600 kn u jednoj godini.

Navedeni primjeri te procijenjene snage (osim mlina na Bijeloj) odnose se na postojeće stanje (uz remont postojeće turbine i dodavanje generatora). Praksa pokazuje, a primjer je mlin na rijeci Bijeloj, da se mogu postići i veće snage, ukoliko za to postoje geodetske i hidrološke mogućnosti.

b. Stare mlinice u funkciji s vodeničnim kolima

Na rijeci Mrežnici nalazi se stara mlinica koja je pretvorena u vikend kuću. Vlasnik vikendice je obnovio jedno kolo mlina lopatara i napravio jednostavan privod vode do novog kola. Vratilo kola je spojio s generatorom u kojem proizvodi električnu energiju promjenjljive frekvencije tako da na mrežu može spojiti samo potrošače koji rade na principu ohmskog otpora, dakle: sijalice, električne štednjake i grijalice. Ovakvim jednostavnim uređajem razvija se oko 7 kW snage.

 6

 Na rijeci Slunjčici postoji stari mlin lopatar s dva kola, koja su prikazana na slijedećoj slici:

 7

Pad na ovom mlinu, koji je sličan onom prethodnom, no zbog osjetno manjeg je protoka vode kroz oba kola, procjenjuje se snaga od oko 10 kW, odnosno prosječna godišnja proizvodnja od oko 80.000 kWh.
Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od oko 120.000 kn u jednoj godini.

Navedeni primjeri te procijenjene snage odnose se na postojeće stanje (no uz zamjenu vodeničnog kola s turbinom). Praksa pokazuje, da se na ovakvim pozicijama mogu postići i veće snage, ukoliko za to postoge geodetske i hidrološke mogućnosti.

c. Stari mlinovi izvan funkcije s dobro očuvanom infrastrukturom

Kod ovih objekata je osnovna prednost da su to postojeći objekti, pa nije potrebna prenamjena zemljišta (postojeće zemljište je već građevinsko zemljište), a i vodopravni uvjeti su s bivšim postrojenjem u većoj mjeri već definirani. Većina županija ima u svojim prostornim planovima već unešen članak koji dopušta da se na ovim mjestima grade male hidroelektrane pa otpada mukotrpan postupak unošenja mHE u prostorne planove!

Na rijeci Dobri nalazi se stari mlin kojem su vodenična kola uništena, ali je protočna infrastruktura još vidljiva, kako to prikazuje slijedeća slika:

8

 Restauracijom protočne mlinske infrastrukture i pretvaranjem iste u malu hidroelektranu, prema idejnoj dokumentaciji, na ovom se mjestu može u punom pogonu očekivati 149 kW i prosječna godišnja proizvodnja od 1,020.000 kWh. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 1,012.000 kn u jednoj godini.

Na izvoru rijeke Slunjčice postoje u nizu tri stara mlina različitog stupnja očuvanosti, a izvor i privodni kanal prvog mlina prikazuje slijedeća slika:

 9

 Spajanjem navedenih mlinova u jednu cjelinu, uz korištenje zahvatne infrastrukture (s obnovljenom branom) prvog mlina, prema idejnoj dokumentaciji, na ovom se mjestu može u punom pogonu očekivati 472 kW i prosječna godišnja proizvodnja od oko 2,460.000 kWh. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 1,876.000 kn u jednoj godini.

Na rijeci Uni, na lijevoj strani Štrbačkog buka, postoje tri stare mlinice, od kojih je zadnja prikazana na slijedećoj slici:

 10

 Rekonstrukcijom protočnog trakta ove mlinice i pretvorbom iste u malu hidroelektranu moguće je prema gruboj procjeni dobiti oko 130 kW snage, odnosno oko 900.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od oko 850.000 kn u jednoj godini.

Na rijeci Mrežnici uz slap postojao je stari mlin, kojem su očuvani samo temelji, kako se to vidi iz slijedeće slike:

11

 Relativno velikim rekonstrukcijskim zahvatom, prema idejnoj dokumentaciji moguće je na ovoj poziciji dobiti 154 kW snage i 1,180.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 1,108.000 kn u jednoj godini.

Na rijeci Mrežnici u Dugoj Resi postoji ruševna građevina starog mlina, kojem je dobro očuvan protočni kanal, shodno prikazu na slijedećoj slici:

12

Neznatnim građevinskim zahvatom na dovodnom kanalu i samom vodozahvatu, uz kupovinu novog turboagregata,  moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 145 kW snage i 1,050.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 1,030.000 kn u jednoj godini.

Na rijeci Uni nalaze se dva stara mlina od kojih je jednom obnovljena  (i povećana) zgrada i pretvorena u vikendicu. Od mlinova je ostao poluzarušen vodozahvat, kako to prikazuje slijedeća slika:

13

 Većim građevinskim zahvatom, uz kupovinu novog turboagregata s pratećom opremom, moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 107 kW snage i 790.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od  832.000 kn u jednoj godini.

Na rijeci Korani nalazi se dobro očuvani objekt starog mlina s potpuno očuvanom protočnom infrastrukturom (brana i kanal), kako je to prikazano na slijedećoj slici:

14

Neznatnim građevinskim zahvatom na dovodnom kanalu i samom vodozahvatu, uz kupovinu novog turboagregata,  moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 138 kW snage i 1,200.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 1,120.000 kn u jednoj godini.

 

2. Ruševne brane starih mlinove bez očuvane infrastrukture

Na rijeci Zrmanji nalazi se ruševna brana i zapuštena mlinica sa zarušenim dugačkim derivacijskim kanalima. Dio brane prikazuje slijedeća slika:

15

 Investicija poput ove zahtjeva velika ulaganja, u prvom redu otkup zemljišta, a zatim opsežne radove radi revitalizacije starog mlinskog postrojenja i pretvaranja istog u malu hidroelektranu. Jasno je da zbog izdašnosti rijeke Zrmanje vodom treba težiti povećanju kapaciteta derivacijskih kanala, a to znači veliki iskop zemlje (odnosno kamena u ovom slučaju). Grubom bi se procjenom na ovom mjestu moglo dobiti oko 120 kW snage i oko 610.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 688.000 kn u jednoj godini.

Na rijeci Mrežnici (iznad prije spomenute mlinice) nalazi se zarušena mlinica sa zarušenim gornjim dijelom dovodnog kanala. Ta ruševina je prikazana na donjoj slici (desna strana slike):

16

Većim građevinskim zahvatom na cijelom kanalu uz izgradnju potpuno nove protočne i energetske infrastrukture te kupovinu novog turboagregata s pratećom opremom, moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 156 kW snage i 1,330.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od  1,198.000 kn u jednoj godini.

Na riječici Kupčini postjao je veliki mlin, koji je imao i veliku branu, ostatke koje prikazuje slijedeća slika:

17

 Investitor je odlučio, zajedno s Hrvatskim vodama, obnoviti branu i na mjestu starog mlina izgraditi malu hidroelektranu. Većim građevinskim zahvatom na cijelom kanalu uz izgradnju potpuno nove protočne i energetske infrastrukture te kupovinu novog turboagregata s pratećom opremom, moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 95 kW snage i 528.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao
bi se očekivati bruto prihod od  622.000 kn u jednoj godini.

Na donjem toku rijeke Mrežnice postojao je stari mlin čiji su ostaci vidljivi na slijedećoj slici:

18

 Relativno velikim rekonstrukcijskim zahvatom, uz nabavu novog turboagregata s pratećom opremom, prema idejnoj dokumentaciji moguće je na ovoj poziciji dobiti 29 kW snage i 253.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od 303.600 kn u jednoj godini.

U gornjem toku rijeke Zrmanje postojao je veliki mlin, od kojeg je danas ostala relativno dobro očuvana brana, koju prikazuje slijedeća slika:

 19

 Velikim građevinskim zahvatom na vodozahvatu, na oba derivacijska kanala, uz izgradnju potpuno nove protočne i energetske infrastrukture, te kupovinu novog turboagregata s pratećom opremom, moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 183 kW snage i 806.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od  844.800 kn u jednoj godini.

Nizvodno od ove pozicije, također na rijeci Zrmanji nekad je radio mlin, od kojeg je dobro sačuvana brana prikazana na slijedećoj slici:

 20

 Velikim građevinskim zahvatom na vodozahvatu, na oba derivacijska kanala, uz izgradnju potpuno nove protočne i energetske infrastrukture, te kupovinu novog turboagregata s pratećom opremom, moguće je prema idejnoj dokumentaciji, na ovoj poziciji dobiti 166 kW snage i 776.000 kWh električne energije. Prema postojećem tarifnom pravilniku mogao bi se očekivati bruto prihod od  820.800 kn u jednoj godini.

 

3. Mikroelektrane na pogodnim pozicijama

Male hidroelektrane snaga manjih od 200 kW u tehničkoj literaturi se često nazivaju mikroelektranama. U Hrvatskoj postoji niz pozicija na kojima bi se moglo izraditi postrojenje ovakovih hidroelektrana. Problem je što takve pozicije nisu u prostornim planovima pa je kod njih, uz problem dobivanja potrebnih dozvola, povezan i problem unošenja tih pozicija u prostorne planove!

Ipak će se u nastavku ilustrirati neke karakteristične pozicije u prirodi:

a. Kraški izvori i drugi gorski izvori

U Dalmaciji postoji niz kraških izvora a ima ih i u gorskoj Hrvatskoj. Neki su od tih izvora iskorišteni u vodoopskrbi, ali ima ih još puno koji bi se mogli iskoristiti za izgradnu male hidroelektrane. Slijedeća slika pokazuje jedan takav izvor:

21

 Istina, uz ovakve prirodne fenomene uvjek postoji opasnost da se usprotive ekološke udruge, no pustiti ovakvu čistu vodu kroz turbinu (koja je izrađena da zadovolji i najstrože ekološke standarde) ne znači nužno da će biti zagađena.

Uz već postojeće vodozahvate za vodoopskrbu na kraškim izvorima, često ima viška vode koja se ne iskorištava, a za primjer neka posluži slijedeća slika:

22

 Vodoopskrbne organizacije koje su u pravilu vlasnici ovakvih pozicija ne pokazuju interes za iskorištavanje ovih hidropotencijala

b. Brane na rijekama

Na našim rijekama postoje brojne brane, ne samo zbog bivših mlinova, već i zbog raznih hidrotehničkih razloga (sprečavanje bujica, smanjivanje erozije, podizanje razine podzemnih voda, lomljenje leda i sl.). Svaku od tih brana teoretski je moguće iskoristiti za osnivanje male hidroelektrane, bez da se naruši osnovna funkcija brane.

Slijedećih nekoliko slika ilustrirat će rečeno:

23

 Ova slika ilustrira jednu retencijsku branu na koju se može relativno jeftino priključiti mala hidroelektrana. Problem je što vodnogospodarstvenici ovakve brane shvaćaju jednofunkcionalno (zaustavljanje bujica) i nisu spremni vidjeti višefunkcionalnost (i mala hidroelektrana) takvog, u pravilu, vrlo skupog objekta.

24

 Ova slika prikazuje jednu tipičnu branu kojoj je funkcija da spriječi eroziju obale, a zimi da se na njoj lome veće ledene plohe. Uz manja ulaganje se može na ovakvim objektima integrirati mala hidroelektrana, bez remećenja osnovne dosadašnje funkcije brane.

25

 Gornja slika prikazuje jednu nasutu kamenu branu kojoj je namjena da podigne razinu podzemnih voda za potreba gradskog vodovoda. Uz relativno manja ulaganje bi se ovdje mogla izgraditi mala hidroelektrana, a da se ne izgubi na osnovnoj funkciji brane.

c. Ostale moguće pozicije

U prirodi se mogu pronaći vodotoci s velikim padom korita (iznad 15 ‰) koji su vrlo pogodni za gradnju male hidroelektrane. Ovdje istina treba provesti čitavu proceduru osnivanja male hidroelektrane, no ako su padovi veliki, kao i izdašnost vodotoka, takav se projekt isplati.

Slijedeća slika ilustrira takav vodotok i na njemu brana ima i hidrotehničku funkciju, to jest da uspori tok i time spriječi eroziju obala:

 26

 Na kraju treba izreći i praktičan savjet budućim investitorima. U ovakvu investiciju treba ući tek kad se ima potpuno čista imovinsko-pravna situacija. To znači ili posjed mlina ili kupovina mlina od dosadašnjih vlasnika. Ako se radi o maloj hidroelektrani koja se ne gradi na poziciji bivšeg mlina, onda treba riješiti imovinsko-pravnu situaciju za cijelo postrojenje. Kod brane treba voditi računa i o drugoj obali.

Neki spomenuti hidrotehnički objekti pripadaju Hrvatskim vodama, koje ne pokazuju baš nikakav interes za gradnju malih hidroelektrana. U tome se ogleda još jedan paradoks naše države, jer dok jedni ulažu silne napore da pokrenu postrojenja za iskorištavanje obnovljivih izvora energije, dotle drugi, koji također pripadaju istoj državi, uredno ignoriraju te napore!